Kada stvarna potrošnja struje nije glavni problem!?

Struja sve skuplja: Austrijski sustav naplate otkriva koliko malo plaćamo stvarnu energiju, a koliko više poreze i mrežu.

Na prvi pogled račun za struju izgleda jednostavno – pomnožite potrošene kilovatsate s ugovorenom cijenom i to je to. No u Austriji stvarnost je bitno drugačija. Kućanstvo koje godišnje potroši oko 3.200 kWh i ima ugovorenu cijenu od 16,8 centi po kWh očekivalo bi trošak od približno 540 eura. Umjesto toga, stvarni račun često se penje na 1.200 eura godišnje.

Naknade jedu pola računa

Glavni razlog tolikog odstupanja leži u mrežnim troškovima i državnim nametima. Samo mrežnina u Štajerskoj iznosi oko 9–10 centi po kWh, čemu se dodaje porez na struju, naknade za obnovljive izvore i razne fiksne takse po brojilu. Na kraju ispada da na svaki euro plaćen za energiju ide još jedan euro za mrežu, poreze i naknade.

Fiksni troškovi podižu račun još više

Osim varijabilnih nameta, tu su i fiksni troškovi: godišnja osnovica (Grundgebühr), doprinos za obnovljive izvore po brojilu, pa i dodatne paušalne naknade. Kućanstva s dva brojila plaćaju više bez obzira na to koriste li odvojene tarife ili ne. Sve to se, naravno, još uvećava za 20% PDV-a.

Kritika sustava naplate

Sustav naplate električne energije u Austriji često izaziva frustracije jer potrošači plaćaju znatno više za infrastrukturu i poreze nego za samu struju. Dok na tržištu postoji konkurencija među opskrbljivačima, mrežne tarife i državni nameti fiksno opterećuju svaki račun. Time se smanjuje transparentnost i ostavlja dojam da potrošač nema stvarnu kontrolu nad vlastitim troškovima.