Ekstremne vrućine i astma: Noćne temperature su najopasnije

Znanstveno istraživanje otkrilo je snažnu poveznicu između toplinskih valova i napadaja astme. Pokazalo se da su visoke noćne temperature ključni okidač za hitne bolničke prijeme, posebno u socijalno ugroženim četvrtima s izraženim toplinskim otocima.

Iako je opće poznato da ekstremne vrućine negativno utječu na ljudsko zdravlje, njihov izravan utjecaj na oboljele od astme dosad nije bio dovoljno istražen. Nova detaljna studija ( objavljena u stručnom časopisu GeoHealth) provedena u Baltimore analizirala je zdravstvene podatke kroz više godina, obuhvativši stotine odraslih i pedijatrijskih slučajeva. Rezultati su jasno pokazali da definicija toplinskog vala i način mjerenja temperature igraju ključnu ulogu u predviđanju zdravstvenih rizika.

Gradske noći bez rashlađenja opasne za pluća

Istraživači su došli do važnog zaključka da su definicije toplinskih valova koje se temelje na povišenim minimalnim noćnim temperaturama najuže povezane s pogoršanjem astme. To vrijedi i za djecu i za odrasle. Kada se temperature tijekom noći ne spuste dovoljno da omoguće oporavak organizma, dolazi do ozbiljnih respiratornih smetnji, što dovodi do hitnih odlazaka u bolnicu.

Efekt gradskih toplinskih otoka u siromašnijim četvrtima

Ova opasna povezanost najviše dolazi do izražaja u socijalno ugroženim i ranjivim stambenim četvrtima. U velikim gradovima, takozvani efekt urbanog toplinskog otoka najizraženiji je upravo noću. Beton i asfalt u gusto naseljenim zonama zadržavaju toplinu akumuliranu tijekom dana, zbog čega su noći u tim kvartovima znatno toplije nego u ruralnijim sredinama.

Važnost preciznih lokalnih mjerenja temperature

Za otkrivanje ovih mikrolokalnih opasnosti ključno je korištenje temperaturnih podataka visoke rezolucije koji precizno prate stanje po četvrtima. S druge strane, uobičajene meteorološke stanice koje daju općenite podatke za cijelu regiju dobro bilježe dnevne vrućine, ali potpuno promašuju noćne efekte. Zbog toga se stvarna izloženost građana opasnim temperaturama često podcjenjuje.

Potrebna reforma sustava upozorenja na vrućine

Trenutačni sustavi upozorenja na toplinske valove uglavnom se oslanjaju na dnevne indekse topline, čime nesvjesno zanemaruju opasnost koja vreba nakon zalaska sunca. Autori studije stoga naglašavaju da bi uvođenje noćnih metričkih pokazatelja u javnozdravstvena upozorenja moglo znatno poboljšati pripremljenost na toplinske valove te bolje zaštititi kronične bolesnike i najranjivije skupine građana. Za više sličnih članak posjetite našu Prevencija i zdravlje kategoriju.

Sadržaj u ovom članku ima isključivo informativnu svrhu. Ne predstavlja medicinski savjet. Autor nije liječnik. Za sva pitanja vezana uz zdravlje, obratite se svom liječniku.