Alzheimer se razvija godinama prije prvih simptoma

Alzheimerova bolest može se početi razvijati mnogo prije pojave prvih simptoma. Istraživanja u Grazu usmjerena su na ranije otkrivanje bolesti, utjecaj čimbenika rizika te nove mogućnosti liječenja.

Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije, a njezin rizik raste s dobi. Ipak, prvi problemi s pamćenjem nisu nužno početak bolesti. Prema aktualnim spoznajama, promjene u mozgu mogu započeti mnogo godina prije nego što postanu vidljive u svakodnevnom životu. Upravo zato istraživači sve veću pozornost posvećuju najranijim fazama bolesti, kada bi se procesi povezani s razvojem Alzheimera mogli bolje razumjeti i potencijalno usporiti.

Istraživanja u Grazu traže rane znakove

Ovim se pitanjima bavi i Marisa Koini iz područja neuropsihologije i neuroznanosti na Sveučilišnoj klinici za neurologiju Medicinskog sveučilišta u Grazu. Istraživanja uključuju biomarkere iz krvi i cerebrospinalne tekućine, kognitivne testove te precizniju analizu magnetske rezonancije. Istraživači, među ostalim, proučavaju povezanost neurofilamenata s promjenama mozga tijekom starenja te su razvili postupak za preciznije određivanje volumena hipokampusa, područja mozga posebno važnog kod Alzheimerove bolesti.

Na rizik mogu utjecati i životne navike

Dob i genetska predispozicija nisu jedini čimbenici povezani s razvojem demencije. Prema istraživanjima, važnu ulogu mogu imati i čimbenici na koje je moguće utjecati, među kojima su tjelesna aktivnost, zdravlje srca i krvnih žila, prehrana, san i društvena aktivnost. Koini pritom naglašava da demenciju nije moguće u svakom slučaju spriječiti. Cilj je zato što ranije djelovati na čimbenike koji podupiru zdravlje mozga te, gdje je moguće, odgoditi početak bolesti i očuvati kognitivno zdravlje što dulje.

Nova istraživanja povezuju prevenciju i liječenje

Medicinsko sveučilište u Grazu sudjeluje i u istraživanjima koja nastoje rezultate znanstvenog rada približiti svakodnevnoj medicinskoj praksi. Sveučilišna klinika za neurologiju dio je međunarodnog Alzheimerova registra InRAD, koji sustavno prikuplja podatke o liječenju i tijeku bolesti. Istodobno je Med Uni Graz partner u studiji LETHE-AT, koja kod osoba s povećanim rizikom od demencije istražuje personalizirane mjere povezane s kretanjem, prehranom, kognitivnim treningom, zdravljem srca i krvnih žila, društvenom aktivnošću i spavanjem.

U Grazu dostupne i nove terapijske mogućnosti

Promjene se događaju i u liječenju Alzheimerove bolesti. U Ambulanti za pamćenje Sveučilišne klinike za neurologiju Med Uni Graz za odgovarajuće pacijente s ranom Alzheimerovom bolešću dostupna je terapija protutijelima protiv amiloida, lijekovima lekanemabom i donanemabom. Za razliku od dosadašnjih lijekova koji su prvenstveno ublažavali simptome, ova terapija usmjerena je na amiloid-beta naslage u mozgu i može usporiti tijek bolesti. Primjena zahtijeva detaljnu dijagnostičku obradu, pažljiv odabir pacijenata i kontinuirani medicinski nadzor.

Istraživanje donosi nove mogućnosti, ali i pitanja

Razvoj ranije dijagnostike i novih terapija mijenja način na koji se Alzheimerova bolest istražuje i liječi. Istodobno ostaje pitanje koje će metode pojedinim pacijentima donijeti najveću korist i kako znanstvene spoznaje što brže primijeniti u kliničkoj praksi. Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna, zato je i prilika za podsjetnik da istraživanja ne traže samo nove načine otkrivanja bolesti, nego i mogućnosti za odgađanje njezina početka, usporavanje napredovanja te očuvanje samostalnosti i kvalitete života.

Za više sličnih članak posjetite našu kategoriju Prevencija i zdravlje.

Sadržaj u ovom članku ima isključivo informativnu svrhu. Ne predstavlja medicinski savjet. Autor nije liječnik. Za sva pitanja vezana uz zdravlje, obratite se svom liječniku.

Izvor: Medizinische Universität Graz/Assoc.-Prof.in PDin Mag.a Dr.in Marisa Koini