Ekološki napredak i infrastruktura u Grazu
Graz se ističe razvijenim sustavom daljinskog grijanja s priključnom snagom većom od 500 MW. Zimi se toplina većinom dobiva iz otpadne topline proizvodnje električne energije, dok ljeti dolazi iz industrijske otpadne topline i plinskih kotlova. Grad ulaže u inovativne tehnologije, poput termalnih solarnih sustava koji na više lokacija osiguravaju megavate energije. Primjeri uključuju solarne panele na dvorani za trening u ledenoj areni Graz-Liebenau (700 kW) i na krovovima komunalnih objekata (do 3000 kW).
Godine 2016. najavljen je projekt „Big Solar“, kojim se planiralo povećanje udjela solarne energije u daljinskom grijanju na 20 %. Projekt je uključivao solarni park i sezonski spremnik topline, no visokim troškovima od 200 milijuna eura za sada nije realiziran.
- Reklama -
Vodoopskrbu u Grazu osiguravaju gradski vodovodi s izvorima u okolnim područjima, uključujući planinu Hochschwab. Sustav distribucije vode dugačak je 1273 km, a ukupni kapacitet spremnika iznosi preko 34.700 m³.
Od 1984. zbrinjavanje otpada vodi AEVG, poduzeće koje godišnje obrađuje oko 135.000 tona otpada, od čega 20.000 tona završi na deponijama. Otpadne vode grada obrađuju se u biološkoj pročistačkoj stanici u Gössendorfu, kapaciteta za 500.000 stanovnika. Kanalizacijska mreža duga je 858 km, a dodatni spremnik izgrađen je uz rijeku Muru radi kontrole oborinskih voda.
Graz kontinuirano unapređuje ekološku održivost, istovremeno pružajući visokokvalitetnu infrastrukturu za svoje stanovnike.
