Sve više iseljenika razmišlja o povratku u Hrvatsku i BiH

Sve više iseljenika razmišlja o povratku kući – ne samo u Hrvatsku, nego i u Bosnu i Hercegovinu. Razlozi su različiti: od želje za sporijim životom i povratkom korijenima, do umora od pritiska i troškova na Zapadu. Povratak postaje izbor, a ne bijeg.

Sve više naših ljudi, rasutih po cijelom svijetu, javno piše i govori o povratku kući. Dovoljno je otvoriti nekoliko Facebook grupa i naići ćete na desetke priča o onima koji su odlučili spakirati kofere, zatvoriti jedno životno poglavlje i započeti novo – tamo gdje je sve počelo. Povratak u Hrvatsku već se neko vrijeme provlači kroz razgovore iseljenika, ali ono što iznenađuje jest sve češća želja za povratkom u Bosnu i Hercegovinu, unatoč svim izazovima koje ta odluka nosi.

Zašto se vraćamo?

Razlozi su šaroliki. Neki su umorni od ubrzanog ritma i stalnog pritiska na Zapadu. Drugi osjećaju kako im djeca odrastaju u tuđini, bez korijena i bez pravog osjećaja pripadnosti. Ima i onih koji su se umorili od brojki – računa, kredita, najamnina – koje ne prestaju rasti. U Hrvatskoj i BiH plaće možda jesu manje, ali mnogi sve češće kažu: “Imam manje, ali sam svoj.”

Uloga Facebook grupa u odluci

Zanimljivo je kako su upravo društvene mreže postale svojevrsni most između sadašnjeg života u inozemstvu i mogućeg života kod kuće. Na tim grupama čitamo konkretne savjete – kako pokrenuti posao, što očekivati od birokracije, kako riješiti papirologiju ili gdje pronaći dobar komad zemlje. Ali čitamo i emotivne ispovijesti: od suza radosnica kad se nakon 20 godina ponovno šeta rodnim ulicama, do iskrenih priznanja da povratak nije bajka, ali vrijedi svake žrtve.

Povratak u BiH – iznenađenje koje raste

Najveće iznenađenje u cijeloj priči jest porast interesa za povratak u Bosnu i Hercegovinu. Mnogi bi rekli da je ekonomski rizik tamo daleko veći nego u Hrvatskoj, no emocija očito nadjačava razum. Ljudi se vraćaju na obiteljska imanja, obnavljaju stare kuće, pokreću male obrte ili poljoprivredne poslove. Za neke je to povratak korijenima, za druge – prilika da budu tamo gdje osjećaju da pripadaju, bez obzira na materijalne izazove.

Povratak nije bijeg, nego izbor

Ono što je zanimljivo jest da se ovaj trend ne događa samo iz nužde. Sve je više onih koji povratak vide kao svjestan izbor, a ne kao neuspjeh “vanjskog života”. Nakon godina iskustva u inozemstvu, povratnici donose nove ideje, drugačiju radnu etiku i često želju da mijenjaju stvari na bolje. To bi moglo biti pravo bogatstvo za lokalne zajednice – ako ih te zajednice znaju prihvatiti.