Austrija: Pad azila i stop obiteljskog spajanja

Austrija bilježi snažan pad broja zahtjeva za azil u 2025. godini. Privremeni stop obiteljskog spajanja, pojačan nadzor granica i brže odluke nadležnih tijela značajno su rasteretili sustave azila, integracije i socijalne skrbi danas jasno.

U razdoblju od siječnja do studenoga 2025. u Austriji je zabilježeno ukupno 15.337 zahtjeva za azil, što predstavlja pad od 35 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od tog broja, 6.417 zahtjeva odnosilo se na nove, odnosno prve zahtjeve, dok ostatak čine ponovljeni postupci. Studeni 2025. posebno se izdvaja s tek 1.012 zaprimljenih zahtjeva, što je najniža mjesečna brojka u posljednjih nekoliko godina.

Struktura zahtjeva i presuda EU suda

Najveći broj zahtjeva u studenom stigao je od državljana Afganistana, njih 240. No većina tih zahtjeva odnosila se na djecu rođenu u Austriji te na naknadne zahtjeve žena. Razlog leži u presudi Europskog suda pravde, prema kojoj žene sa supsidijarnom zaštitom mogu podnijeti zahtjev za azil ako im prethodno nije dodijeljen puni status zaštite.

Obiteljsko spajanje gotovo u potpunosti zaustavljeno

Privremeni stop obiteljskog spajanja pokazao se kao jedna od najučinkovitijih mjera. Dok je u studenom 2023. kroz ovaj mehanizam u Austriju ušlo 1.146 osoba, godinu kasnije broj je pao na 241, a u studenom 2025. zabilježen je samo jedan stvarni ulazak. Zbog potrebe daljnje stabilizacije sustava, mjera će biti produžena od siječnja 2026. na dodatnih šest mjeseci.

Krijumčarske rute izbjegavaju Austriju

Podaci o nadzoru granica potvrđuju snažan pad ilegalnih prelazaka. Krijumčarske rute pomaknute su prema tzv. balkanskoj obalnoj ruti, a operacije poput “Foxa” na mađarskom teritoriju dodatno su smanjile pritisak. Usporedba 50. tjedna 2022. i 2025. pokazuje pad s više od 1.000 na samo 15 zabilježenih slučajeva.

Deportacije i brze negativne odluke

Od siječnja do studenoga 2025. provedeno je 12.883 povrataka, od čega je više od polovice bilo dobrovoljno. Gotovo 50 posto deportiranih osoba imalo je kaznene presude. Istovremeno, ubrzani postupci rezultirali su stotinama negativnih odluka u roku od 72 sata, osobito za zahtjeve iz Gruzije, Indije i Maroka.

Manji pritisak na sustav i europska usporedba

Broj osoba u sustavu osnovne skrbi pao je na 54.702, pri čemu više od 30.000 čine ratni raseljeni iz Ukrajine. U usporedbi s početkom 2023., to je znatno smanjenje koje omogućuje financijske uštede. Austrija se, gledano po broju zahtjeva u odnosu na stanovništvo, nalazi na 12. mjestu u Europi te bilježi veći pad od europskog prosjeka.